Poštovana gospođo Zuluaga,
Hvala Vam što ste nam pružili priliku da odgovorimo na pismo kompanije Green Invest a u vezi sa našom podrškom dvjema aktivisticama koje se suočavaju sa SLAPP tužbama i to zbog javnog iznošenja mišljenja o potencijalnim učincima na životnu sredinu usljed izgradnje malih hidroelektrana na Kasindolskoj rijeci od strane Green Invest/Buk d.o.o.
Mi bismo željeli ponoviti našu zabrinutost i razočarenje sa aktivnostima kompanije Green Invest/Buk d.o.o. u Bosni i Hercegovini (BiH) uključujući i ovo pismo koje su dostavili vama u Bussines and Human Rights Resource Centar.
Iako kompanija Green Invest vjeruje da njihov angažman u BiH ispunjava kriterijume održivog razvoja, nažalost, iskustva lokalnih zajednica koje su pogođene ovim infrastrukturnim projektima gradnje malih hidrocentrala su veoma različita od toga. Tokom godina i nakon što smo bili svjedoci rasprostranjene i nepopravljive štete uzrokovane izgradnjom malih hidroelektrana širom države, uključujući uticaj na Kasindolsku rijeku, lokalne zajednice i građani koji žive na ovim prostorima odlučili su da se više uključe u zaštitu njihove životne sredine. Sve što oni zahtijevaju je pravilno regulisanje i odgovorno korištenje prirodnih resursa i uključivanje javnosti u donošenju ovakvih odluka koje direktno utiču na živote ljude. Obični ljudi i aktivisti nemaju nikakvu finansijsku niti bilo kakvu drugu korist braneći rijeke i prirodu, naprotiv, njihov angažman dolazi uz ogromne lične rizike i opterećenja.
Govoreći o borbi protiv malih hidroelektrana u mnogim slučajevima širom BiH, uključujući i slučaj Kasindolske rijeke, radi se o spontano organizovanim pokretima koje često predvode zabrinute žene i mladi ljudi. Ovi pokreti se suprotstavljaju korumpiranim sistemima moći i vlasti koji su u sprezi sa privatnim interesima manjih grupa, i često se suočavaju sa ozbiljnim prijetnjama od strane investitora, političara te i sa policijskim nasiljem kao u slučaju Hrabrih žena Kruščice 2017. godine. Aktivisti širom BiH povezani su unutar Koalicije za zaštitu rijeka BiH i preko međunarodne riječne koalicije „Spasimo plavo srce Evrope“. Poslovi izgradnje malih hidroelektrana u BiH počeli su intenzivno prije više od deset godina obećavajući da će donijeti ekonomski razvoj i zelenu tranziciju. U praksi međutim ekonomske koristi za zajednice su zanemarljive: do 2021. godine u BiH je izgrađeno 119 mHE (50 u Republici Srpskoj i 69 u FBiH) koje proizvode samo 2,3% od ukupne proizvodnje godišnje električne energije. Sudeći po ovome, planirani doprinos male hidroelektrane „Podivič“, čiji je vlasnik Green Invest, u godišnjoj proizvodnji električne energije u BiH, u najboljem slučaju, iznosi 0,028%. S obzirom na zanemarljivu proizvodnju i često nenadoknadivu dugoročnu štetu po životnu sredinu, male hidroelektrane nisu u stanju da donesu zelenu tranziciju niti ekonomski razvoj kao što su to obećavali investitori.
Male hidroelektrane predstavljaju ozbiljan rizik za neke od posljednjih evropskih divljih, netaknutih šuma i ugrožavaju biodiverzitet naših prekrasnih rijeka. I dok investitori ostvaruju značajan profit gradnjom malih hidroelektrana na našim rijekama, lokalne zajednice nemaju skoro pa nikakve koristi. Gradnja malih hidroelektranama u BiH je subvencionirana, odnosno potrošači električne energije, građani i pravna lica, plaćaju naknadu za obnovljivu energiju kroz račune za struju, dok su eventualne obećane društvene koristi, kao što su otvaranje novih radnih mjesta, značajni i korisni infrastrukturni projekti i druge koristi rijetko ili zanemarivo ostvarene. Konačno, koncesione naknade koje se plaćaju lokalnim zajednicama su neznatne u odnosu na profit koji ostvaruju investitori.
Prema Ugovorima o koncesiji za male hidroelektrane na Kasindolskoj rijeci, koncesiona naknada iznosi 3,1% od ukupnog prihoda koji investitor ostvari na godišnjem nivou obavljanjem koncesione djelatnosti. Prema podacima Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske, investitor je 2019. godine uplatio 10.685,00 KM (5500 EUR), 2020. godine je uplaćeno 11.008,00 KM (5600 EUR), a 2021. godine 12.589,00 KM (6500 EUR) u budžet Republike Srpske.
Sa druge strane, ukupni prihod koji je ostvario Buk d.o.o. koji upravlja malom hidroelektranom „Podivič“ u 2021. godini je iznosio čak 454.051,00 KM (125.000,00 EUR), u 2020. godini 300.055,00 KM (150.000,00 EUR) i 708.804,00 KM (350.000,00 EUR) u 2019. godini[1]. Uzimajući u obzir njihov uticaj na životnu sredinu i lokalne zajednice, potom zanemarivu količinu električne energije koju male hidroelektrane proizvode te neznatan prihod za lokalne zajednice sasvim je jasno zašto se veliki broj zajednica i ljudi širom zemlje pobunio zbog ove očite nepravde.
Ovo je bio i jedan od argumenata pred Parlamentom Federacije BiH, drugog entiteta u BiH, a u vezi sa usvajanjem zakona kojim se faktički zabranjuje izgradnja malih hidroelektrana, iz jula 2022. godine. Riječni aktivisti su se borili preko 10 godina da Vladi i parlamentarcima predstave stvarnost uticaja i koristi malih hidroelektrana, što je rezultiralo predstavljanjem njihovog uticaja na životnu sredinu i na lokalne zajednice, te da je proizvodnja električne energije premala, a da zaštita životne sredine ima bolji potencijal za ekonomski razvoj. U februaru 2021. godine Narodna skupština Republike Srpske je usvojila Deklaraciju za zaštitu rijeka kojom se pozivaju svi nivoi vlasti u ovom entitetu da preduzmu mjere i zaštite rijeke od devastacije koja, također, nastaje zbog malih hidroelektrana. Nadamo se da će izgradnja malih hidroelektrana biti uskoro zabranjena i u ovom dijelu države. Ove pobjede pokazuju važnost građanskog angažovanja i učešća zajednice, naročito kada projekti nisu u najboljem interesu lokalne zajednice. One, također, naglašavaju zašto aktivisti i branitelji ljudskih prava moraju biti u mogućnosti da izraze svoje mišljenje o pitanjima od javnog interesa bez straha od odmazde.
U svom pismu Green Invest navodi kako su uvijek poštovali zakone u BiH. Međutim, kako smo naveli i u našem otvorenom pismu upućenom Ambasadoru Belgije i EU u BiH u oktobru ove godine, a koje je potpisalo 145 organizacija iz cijelog svijeta, Green Invest/Buk d.o.o. je uprkos činjenici da im je Okružni sud u Banja Luci poništio ekološku dozvolu za malu hidroelektranu „Podivič“ nastavio sa radom tih devet mjeseci – u periodu od septembra 2021. godine do juna 2022. godine. Od jula do septembra 2021.godine Okružni sud u Banja Luci je poništio ekološku dozvolu i za malu hidroelektranu „Samar“, koja je bila u fazi izgradnje i malu hidroelektranu „Slapi“, čija je izgradnja u fazi planiranja.
Ekološku dozvolu za „Podivič“ vratio je na snagu Vrhovni sud Republike Srpske u junu 2022. godine, ali su se aktivisti žalili na odluku i predmet se trenutno vodi pred Ustavnim sudom BiH.
Dalje, tokom izgradnje mHE „Podivič“, nadležni republički građevinsko-urbanistički inspektor iz Republike Srpske zabranio je dalje radove na izgradnji ove mHE u 2017. godini zbog utvrđenih nepravilnosti.
Green Invest još u pismu navodi kako su u procesu izgradnje morali da „poboljšaju pristupne puteve i prošire šumske staze, što su zahtijevali pojedini mještani, čiji životi su ovime umnogome olakšani“. Međutim kao što je vidljivo na priloženoj fotografiji, pristupni put je obilježen znakom koji jasno zabranjuje korištenje puta bilo kome osim Buk d.o.o, što znači da lokalna zajednica nije predviđena da ima koristi od ovih „poboljšanja“.
Govoreći o borbi protiv malih hidroelektrana u mnogim slučajevima širom BiH, uključujući i slučaj Kasindolske rijeke, radi se o spontano organizovanim pokretima koje često predvode zabrinute žene i mladi ljudi. Ovi pokreti se suprotstavljaju korumpiranim sistemima moći i vlasti koji su u sprezi sa privatnim interesima manjih grupa, i često se suočavaju sa ozbiljnim prijetnjama od strane investitora, političara te i sa policijskim nasiljem kao u slučaju Hrabrih žena Kruščice 2017. godine. Aktivisti širom BiH povezani su unutar Koalicije za zaštitu rijeka BiH i preko međunarodne riječne koalicije „Spasimo plavo srce Evrope“. Poslovi izgradnje malih hidroelektrana u BiH počeli su intenzivno prije više od deset godina obećavajući da će donijeti ekonomski razvoj i zelenu tranziciju. U praksi međutim ekonomske koristi za zajednice su zanemarljive: do 2021. godine u BiH je izgrađeno 119 mHE (50 u Republici Srpskoj i 69 u FBiH) koje proizvode samo 2,3% od ukupne proizvodnje godišnje električne energije. Sudeći po ovome, planirani doprinos male hidroelektrane „Podivič“, čiji je vlasnik Green Invest, u godišnjoj proizvodnji električne energije u BiH, u najboljem slučaju, iznosi 0,028%. S obzirom na zanemarljivu proizvodnju i često nenadoknadivu dugoročnu štetu po životnu sredinu, male hidroelektrane nisu u stanju da donesu zelenu tranziciju niti ekonomski razvoj kao što su to obećavali investitori.
Male hidroelektrane predstavljaju ozbiljan rizik za neke od posljednjih evropskih divljih, netaknutih šuma i ugrožavaju biodiverzitet naših prekrasnih rijeka. I dok investitori ostvaruju značajan profit gradnjom malih hidroelektrana na našim rijekama, lokalne zajednice nemaju skoro pa nikakve koristi. Gradnja malih hidroelektranama u BiH je subvencionirana, odnosno potrošači električne energije, građani i pravna lica, plaćaju naknadu za obnovljivu energiju kroz račune za struju, dok su eventualne obećane društvene koristi, kao što su otvaranje novih radnih mjesta, značajni i korisni infrastrukturni projekti i druge koristi rijetko ili zanemarivo ostvarene. Konačno, koncesione naknade koje se plaćaju lokalnim zajednicama su neznatne u odnosu na profit koji ostvaruju investitori.
Prema Ugovorima o koncesiji za male hidroelektrane na Kasindolskoj rijeci, koncesiona naknada iznosi 3,1% od ukupnog prihoda koji investitor ostvari na godišnjem nivou obavljanjem koncesione djelatnosti. Prema podacima Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske, investitor je 2019. godine uplatio 10.685,00 KM (5500 EUR), 2020. godine je uplaćeno 11.008,00 KM (5600 EUR), a 2021. godine 12.589,00 KM (6500 EUR) u budžet Republike Srpske.
Sa druge strane, ukupni prihod koji je ostvario Buk d.o.o. koji upravlja malom hidroelektranom „Podivič“ u 2021. godini je iznosio čak 454.051,00 KM (125.000,00 EUR), u 2020. godini 300.055,00 KM (150.000,00 EUR) i 708.804,00 KM (350.000,00 EUR) u 2019. godini[1]. Uzimajući u obzir njihov uticaj na životnu sredinu i lokalne zajednice, potom zanemarivu količinu električne energije koju male hidroelektrane proizvode te neznatan prihod za lokalne zajednice sasvim je jasno zašto se veliki broj zajednica i ljudi širom zemlje pobunio zbog ove očite nepravde.
Ovo je bio i jedan od argumenata pred Parlamentom Federacije BiH, drugog entiteta u BiH, a u vezi sa usvajanjem zakona kojim se faktički zabranjuje izgradnja malih hidroelektrana, iz jula 2022. godine. Riječni aktivisti su se borili preko 10 godina da Vladi i parlamentarcima predstave stvarnost uticaja i koristi malih hidroelektrana, što je rezultiralo predstavljanjem njihovog uticaja na životnu sredinu i na lokalne zajednice, te da je proizvodnja električne energije premala, a da zaštita životne sredine ima bolji potencijal za ekonomski razvoj. U februaru 2021. godine Narodna skupština Republike Srpske je usvojila Deklaraciju za zaštitu rijeka kojom se pozivaju svi nivoi vlasti u ovom entitetu da preduzmu mjere i zaštite rijeke od devastacije koja, također, nastaje zbog malih hidroelektrana. Nadamo se da će izgradnja malih hidroelektrana biti uskoro zabranjena i u ovom dijelu države. Ove pobjede pokazuju važnost građanskog angažovanja i učešća zajednice, naročito kada projekti nisu u najboljem interesu lokalne zajednice. One, također, naglašavaju zašto aktivisti i branitelji ljudskih prava moraju biti u mogućnosti da izraze svoje mišljenje o pitanjima od javnog interesa bez straha od odmazde.
U svom pismu Green Invest navodi kako su uvijek poštovali zakone u BiH. Međutim, kako smo naveli i u našem otvorenom pismu upućenom Ambasadoru Belgije i EU u BiH u oktobru ove godine, a koje je potpisalo 145 organizacija iz cijelog svijeta, Green Invest/Buk d.o.o. je uprkos činjenici da im je Okružni sud u Banja Luci poništio ekološku dozvolu za malu hidroelektranu „Podivič“ nastavio sa radom tih devet mjeseci – u periodu od septembra 2021. godine do juna 2022. godine. Od jula do septembra 2021.godine Okružni sud u Banja Luci je poništio ekološku dozvolu i za malu hidroelektranu „Samar“, koja je bila u fazi izgradnje i malu hidroelektranu „Slapi“, čija je izgradnja u fazi planiranja.
Ekološku dozvolu za „Podivič“ vratio je na snagu Vrhovni sud Republike Srpske u junu 2022. godine, ali su se aktivisti žalili na odluku i predmet se trenutno vodi pred Ustavnim sudom BiH.
Dalje, tokom izgradnje mHE „Podivič“, nadležni republički građevinsko-urbanistički inspektor iz Republike Srpske zabranio je dalje radove na izgradnji ove mHE u 2017. godini zbog utvrđenih nepravilnosti.
Green Invest još u pismu navodi kako su u procesu izgradnje morali da „poboljšaju pristupne puteve i prošire šumske staze, što su zahtijevali pojedini mještani, čiji životi su ovime umnogome olakšani“. Međutim kao što je vidljivo na priloženoj fotografiji, pristupni put je obilježen znakom koji jasno zabranjuje korištenje puta bilo kome osim Buk d.o.o, što znači da lokalna zajednica nije predviđena da ima koristi od ovih „poboljšanja“.
