gđa. Caroline Vermeulen, ambasadorica u Beču
g. Benjamin Sturtewagen, šef Diplomatskog biroa u Sarajevu,
g. Johann Sattler, ambasador i šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini,
uvaženim predstavnicim organizacija u BiH i Evropi,
Vaše ekselencije i uvaženi predstavnici,
Pišemo vam kako bismo izrazili zabrinutost i razočaranje aktivnostima belgijske kompanije Green Invest1, koja je jedini vlasnik kompanije BUK d.o.o. sa sjedištem u Istočnom Sarajevu, Bosna i Hercegovina, a koja upravlja malom hidroelektranom na Kasindolskoj rijeci i planira izgradnju još dvije. Kao što vjerovatno znate, BUK d.o.o. je nedavno podnio tri tužbe za klevetu
i zaprijetio daljnjim tužbama protiv dvije mlade bh. aktivistice (studentice prava, 25 godina), koje su javno govorile protiv potencijalnog i vidljivog uticaja ovih projekta na životnu sredinu. Ove neosnovane tužbe imaju sve karakteristike Strateških tužbi protiv učešća javnosti (tkz. SLAPP), koje u regionu sve više koriste političari i veliki biznisi da zastraše aktiviste i ušutkaju
kritičke glasove. Kao diplomatski predstavnici zemlje u kojoj je Green Invest registrovan,pozivamo vas da kroz vaše organizacije ohrabrite i pozovete kompaniju Green Invest/BUK d.o.o. da odmah odustanu od tužbi i umjesto toga konstruktivno stupe u kontakt sa aktivisticama i pogođenom zajednicom koji su zabrinuti zbog potencijalno nepopravljive štete nanesene Kasindolskoj rijeci izgradnjom malih hidroelektrana.
Green Invest/BUK d.o.o. upravlja malom hidroelektranom Podivič na Kasindolskoj rijeci u Istočnom Sarajevu, a investitor planira izgradnju još dvije male hidroelektrane Samar i Slapi. Od početka izgradnje, lokalni aktivisti su izražavali zabrinutost zbog potencijalno negativnog uticaja male hidroelektrane na Kasindolsku rijeku i njeno okruženje, uključujući sječu šume visoke zaštitne vrijednosti i eroziju tla zbog izgradnje pristupnih puteva (dole ispod su slike rijeke i prostora oko rijeke).
U avgustu 2020. godine aktivisti i lokalna zajednica pokrenuli su sudske postupke i kao rezultat toga Okružni sud u Banjaluci je od jula do septembra 2021. godine poništio okolinsku dozvolu za hidroelektranu Samar koja je u izgradnji i hidroelektranu Slapi čija je izgradnja u fazi planiranja, ali i za Podivič koja trenutno radi. Osim toga, isti sud je u decembru 2021. godine poništio građevinsku dozvolu za Samar. Uprkos gubitku ekoloških dozvola, investitor je nastavio sa radom male hidroelektrane Podivič. Okolišnu dozvolu za Podivič ponovo je izdao Vrhovni sud Republike Srpske u junu 2022. godine, ali su se aktivisti na tu odluku žalili pred Ustavnim sudom BiH i čekaju konačnu presudu.
Osim toga, aktivisti i lokalna zajednica zabrinuti su što se dvije male hidroelektrane (Samar i Slapi) grade ili planiraju u šumi veoma visoke zaštitne vrijednosti i na području koje je Prostornim planom Republike Srpske (RS) predviđeno kao zaštićeno područje. To znači da je Green Invest/BUK d.o.o. neko vrijeme radio bez potrebnih dozvola, pri čemu je sve vrijeme ostvarivao značajnu zaradu na račun rijeke i zajednica koje žive uz nju. Ovo je protivno zakonima o okolišu BiH, ali i zakonima EU o okolišu.
Neformalna grupa aktivista okupljenih u grupu pod nazivom Stop izgradnji malih hidroelektrana na Kasindolskoj rijeci počela je da se bavi ovim pitanjem 2020. godine. Organizovali su proteste, konferencije za medije, građansku inicijativu koja je sakupila više od 2.000 potpisa građana koji su protiv izgradnje ovih malih hidroelektrana. Priredili su izložbu fotografija koja prikazuje rijeku i rizike dalje izgradnje malih hidroelektrana. Njihove aktivnosti su dobile podršku načelnika sve tri pogođene opštine koji su izrazili da se protive izgradnji malih hidroelektrana na Kasindolskoj rijeci.
Kao odgovor, Green Invest/BUK d.o.o. je podnio tri tužbe za klevetu i zaprijetio daljnjim tužbama protiv dvije lokalne mlade aktivistkinje iz navedene građanske grupe. Aktivistice su bile pod velikim pritiskom zbog ovih tužbi i prijetnji daljnjim djelovanjem. Pored finansijskih troškova u vezi sa postupkom i rizika od plaćanja nerazumne i nesrazmjerno visoke finansijske
štete u slučaju negativnog sudskog ishoda, ove neosnovane tužbe su takođe izvršile ogroman pritisak na dvije mlade aktivistice.
Kao što znate, SLAPP tužbe su dizajnirane da zloupotrijebe pravni sistem da zastraše i ušutkaju kritičke glasove i mogu imati snažan zastrašujući efekat na uključivanje zajednice i diskusiju o pitanjima od snažnog javnog interesa, kao što je zaštita životne sredine. Širom BiH, ali i u široj regiji, SLAPP tužbe postaju sve popularnije kao sredstvo za obeshrabrivanje aktivizma na pitanjima životne sredine. Belgija je jedan od lidera u EU i Evropi u oblasti politike životne sredine i zaštite ljudskih prava, a mandat vaše trenutne vlade svjedoči o posvećenosti vaše zemlje ovim važnim ciljevima. Stoga očekujemo da se belgijska pravna lica koja posluju u našoj zemlji trebaju pridržavati istih standarda i poštovati bosansko-hercegovačke zakone,
uključujući omogućavanje istinske i smislene javne rasprave i uključivanje zajednice o pitanjima od javnog interesa, kao što je eksploatacija prirodnih resursa. Stoga vas molimo da u skladu sa svojim mandatom stupite u kontakt sa menadžmentom Green Investa i ohrabrite ih da povuku neosnovane tužbe protiv dvije aktivistice koje su izrazile zabrinutost zbog potencijalne degradacije životne sredine koja je rezultat izgradnje i rada malih hidroelektrana.
SLAPP tužbe, te neosnovani i nesrazmjerni zahtjevi za naknadu štete, postali su jasna prepreka za rad branitelja ljudskih prava i organizacija civilnog društva u BiH i na Zapadnom Balkanu, a domaće vlasti i strane delegacije moraju zauzeti jasan stav i poduzeti nedvosmislene mjere kojima će osigurati sigurno i povoljno okruženje u kojem aktivisti mogu iznositi mišljenja bez straha od ovakve odmazde. Vlada Belgije treba jasno dati do znanja da ne podržava i ne stoji iza kompanija, koje podrivaju vladavinu prava u BiH i zloupotrebljavaju sudove da zastraše lokalne aktiviste i obeshrabre javnu raspravu o potencijalno štetnim efektima njihovih projekata na životnu sredinu.
Uprkos tužbama, dvije aktivistice i ostali članovi ove neformalne grupe ostaju posvećene zaštiti rijeke i nastavit će tražiti demokratske i pravne puteve kako bi osigurali da investitor ima sve potrebne dozvole za rad i tražiti odgovornost za bilo kakvo loše upravljanje od strane nadležnih javnih institucija.
Uprkos tužbama, dvije aktivistice i ostali članovi ove neformalne grupe ostaju posvećene zaštiti rijeke i nastavit će tražiti demokratske i pravne puteve kako bi osigurali da investitor ima sve potrebne dozvole za rad i tražiti odgovornost za bilo kakvo loše upravljanje od strane nadležnih javnih institucija.
Ova nekontrolirana uzurpacija javnog zemljišta mobilisala je lokalne zajednice i obične ljude koji žele da se zauzmu za svoje rijeke i potoke. Njih ne zanima ni profit ni slava, a često i uz ogroman lični rizik, bore se za pravilno regulisano i odgovorno korišćenje prirodnih resursa i što veće učešće javnosti kroz javne rasprave. U mnogim slučajevima, kao što je slučaj
Kasindolske rijeke, to su pokreti predvođeni ženama i mladima koji se suočavaju sa korumpiranim sistemima moći i vlasti isprepletenim privatnim interesima. Često se suočavaju s ozbiljnim prijetnjama investitora, zainteresiranih političara, a ponekad i policijskim nasiljem (Hrabre žene Kruščice, 2017). Aktivisti su povezani preko Koalicije za zaštitu rijeka BiH,
lokalnih organizacija koje se bore protiv korupcije poput CCI i međunarodne riječne koalicije Save the Blue Heart of Europe koju lično podržavaju javne ličnosti poput Leonarda DiCapria, vodećih globalnih ekoloških organizacija poput WWF-a, Riverwatch, EuroNatur itd. i kompanije Patagonia Inc.
Planiramo pokrenuti sveobuhvatnu kampanju kako bi istakli ovaj slučaj, zastrašivanje ekoloških aktivista i aktivistica od strane stranih investitora i podigli svijest javnosti. Koristit ćemo sve resurse, uključujući tradicionalne i društvene medije, u čvrsto koordiniranom djelovanju, kao i ranije ove godine kada smo izvršili pritisak na političare da donesu zakon kojim se zabranjuje daljnja izgradnje malih hidroelektrana u Federaciji BiH. Također ćemo nastaviti apelirati na Green Invest/BUK d.o.o. da odmah povuče svoje tužbe protiv aktivistica. Nadamo se da ćete nam se pridružiti u ovom nastojanju. Ako imate bilo kakvih pitanja ili biste bili zainteresirani da čujete našu zabrinutost o uticaju Green Invest aktivnostima na okoliš u BiH, rado ćemo o tome razgovarati lično.
Hvala vam na pažnji!
U nastavku se nalazi spisak svjetskih, evropskih i bh. organizacija potpisnica ovog pisma:
1 AirCare, Sjeverna Makedonija
2 Animal and Environment Protection Association (EDEN), Sjeverna Makedonija
3 Arnika, Češka
4 Bankwatch, Češka
5 Bavarian Association of Individual Canoeists, Njemačka
6 Bavarian Canoe Association, Njemačka
7 Canoa club Trento, Italija
8 CEEweb for Biodiversity, Mađarska
9 Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu (CDTP), Bosna i Hercegovina
10 Centar za ekologiju i energiju, Bosna i Hercegovina
11 Centar za izgradnju mira Sanski Most, Bosna i Hercegovina
12 Centar za krš i speleologiju, Bosna i Hercegovina
13 Centar za marinsku i slatkovodnu biologiju “Sharklab ADRIA”, Bosna i Hercegovina
14 Centar za održivi razvoj, Bosna i Hercegovina
15 Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Bosna i Hercegovina
16 Centar za sigurnost u saobraćaju i mobilnost, Bosna i Hercegovina
17 Centra za održivi razvoj Srbije, Srbija
18 Civil Rights Defenders, Švedska
19 Coalition Clean Baltic (CCB), Švedska
20 Collective Aid, Francuska
21 Comitato no tube Piacenza, Italija
22 Comitato Salvaguardia Fiume Noce, Italija
23 Democracy in Europe Organisation (DEO), Danska
24 Društvo za zaštitu prirodnog nasljeđa – Arbor Magna, Bosna i Hercegovina
25 Earth Law Center, Sjedinjene Američke Države
26 EcoTour, Bosna i Hercegovina
27 Eko akcija, Bosna i Hercegovina
28 Eko forum Jelah, Bosna i Hercegovina
29 Eko forum Zenica, Bosna i Hercegovina
30 EKOLO, Bosna i Hercegovina
31 Ekološka udruga “Majski cvijet”, Bosna i Hercegovina
32 Ekološko društvo “Bistro – Hrabre žene Kruščice”, Bosna i Hercegovina
33 Ekološko udruženje “Rzav”, Srbija
34 Ekološko udruženje “Eko Put”, Bosna i Hercegovina
35 Ekološko-humanitarna udruga “Gotuša”, Bosna i Hercegovina
36 EuroNatur, Njemačka
37 Feminist Magazine “Shota”, Albanija
38 Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT, Bosna i Hercegovina
39 Fondacija CURE, Bosna i Hercegovina
40 Fondacija lokalne demokratije, Bosna i Hercegovina
41 Free Rivers – Coordinamento nazionale tutela fiumi, Italija
42 Fundacja Greenmind, Poljska
43 Fundacja Zielone Światło, Poljska
44 Geopa, Bosna i Hercegovina
45 Global Youth Biodiversity Network (GYBN), Kanada
46 Građanska inicijativa “Jer nas se tiče”, Bosna i Hercegovina
47 Građanske inicijative Sačuvajmo Sinjajevinu, Crna Gora
48 Greek Rivers Without Barriers, Grčka
49 Green Humane City Citizens’ Initiative, Makedonija
50 Green team, Bosna i Hercegovina
51 Heinrich Böll Stiftung, Bosna i Hercegovina
52 Helsinški Parlament Građana Banja Luka, Bosna i Hercegovina
53 Henk Zingstra, EU independent advisor on water and ecosystems
54 Iberian Centre for River Restoration (CIREF), Grčka
55 Inicijativa Hastahana park, Bosna i Hercegovina
56 Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH (YIHR BiH), Bosna i Hercegovina
57 Institute for Critique and Social Emancipation, Albanija
58 International Europe, Belgija
59 International Rivers, Sjedinjene Američke Države
60 Italian Centre for River Restoration (CIRF), Italija
61 Kajak kanu klub “Vrbas – M:tel”, Bosna i Hercegovina
62 Klub sportskih ribolovaca, Bosna i Hercegovina
63 Koalicija bez krzna, Bosna i Hercegovina
64 Legambiente Friuli Venezia Giulia, Italija
65 Legambiente Val d’Aosta, Italija
66 Lejla Huremović, Bh. Povorka ponosa, Bosna i Hercegovina
67 Lena Hommes (Wageningen University), Holandija
68 LIR Evolucija, Bosna i Hercegovina
69 Marilia Pavlidi Palla- MSc Geologist, “Greek Rivers Without Barriers”, Grčka
70 Mediterranean Institute for Nature and Anthropos (MedINA), Grčka
71 Mikološko društvo “Mycobh”, Bosna i Hercegovina
72 Mjesto za priče o događajima, ljudima i pojavama Doku.ba, Bosna i Hercegovina
73 Naučno-umjetničko udruženje “Laboratorium”, Bosna i Hercegovina
74 Neformalna grupa građana “Zgrada”, Bosna i Hercegovina
75 NGG Park Prirode Trstionica i Boriva, Bosna i Hercegovina
76 Obojena klapa/Manifesto, Bosna i Hercegovina
77 Odbranimo reke Stare planine, Srbija
78 Odbranimo šume Fruške gore/Udruženja za zaštitu šuma iz Novog Sada, Srbija
79 OKC “Bosna Art”, Bosna i Hercegovina
80 Omladinski resursni centar (ORC) Tuzla, Bosna i Hercegovina
81 Oppossition to Skavica Dam, Albanija
82 Patagonia, Sjedinjene Američke Države
83 PD Glasinac, Bosna i Hercegovina
84 Planinarsko društvo “Čičak”, Bosna i Hercegovina
85 Planinarsko društvo “Kozara”, Bosna i Hercegovina
86 Planinarsko društvo “Mehanizam”, Bosna i Hercegovina
87 Polekol/Inicijativa “Pravo na vodu”, Srbija
88 Prijatelji prirode “Eko Element”, Bosna i Hercegovina
89 PSD “Treskavica”, Bosna i Hercegovina
90 River Savers´ Association / Älvräddarnas Samorganisation, Švedska
91 Riverwatch, Austrija
92 Sačuvajmo planinske reke Kraljeva, Srbija
93 Salviamo il paesaggio Valdossola, Italija
94 Save the Colorado, Sjedinjene Američke Države
95 Savez udruženja paraplegičara i oboljelih od dječije paralize Unsko-sanskog kantona, Bosna i Hercegovina
96 SED “Orlovača”, Bosna i Hercegovina
97 Seoski turizam “Brkić”, Bosna i Hercegovina
98 Sharawatch, Srbija
99 Sportsko ribolovno udruženje “Bistro”, Bosna i Hercegovina
100 Sportsko-ribolovno društvo “Smuđ”, Bosna i Hercegovina
101 Stowarzyszenie Ekologiczne EKO-UNIA, Poljska
102 The association of Friends of the Rivers of Ina and Gowienica (TPRIiG), Poljska
103 The European Water Movement
104 The Norwegian Biodiversity Network (Sabima), Norveška
105 The Norwegian Society for the Conservation of Nature (Naturvernforbundet), Norveška
106 Towarzystwo na rzecz Ziemi, Poljska
107 Udruga “Tajna Prirode”, Bosna i Hercegovina
108 Udruženje “Eko heroj”, Srbija
109 Udruženje “Aarhus centar u BiH”, Bosna i Hercegovina
110 Udruženje “Centar Dr. Stjepan Bolkay”, Bosna i Hercegovina
111 Udruženje “Centar za životnu sredinu” Bosna i Hercegovina
112 Udruženje “Eko Habitat”, Bosna i Hercegovina
113 Udruženje građana “Alternative” Kakanj, Bosna i Hercegovina
114 Udruženje građana “Srce na dlanu”, Bosna i Hercegovina
115 Udruženje građana “Zaboravljena djeca rata”, Bosna i Hercegovina
116 Udruženje građana “Bjelava”, Bosna i Hercegovina
117 Udruženje građana “Eko Centar”, Bosna i Hercegovina
118 Udruženje građana “Korijeni”, Bosna i Hercegovina
119 Udruženje građana “Neretvica – Pusti me da tečem”, Bosna i Hercegovina
120 Udruženje građana “Planina”, Bosna i Hercegovina
121 Udruženje građana za etički tretman čovjeka i životinja “Mi smo dio rješenja”, Bosna i Hercegovina
122 Udruženje mladih “Labud”, Bosna i Hercegovina
123 Udruženje mladih za promociju eko i alternativne kulture “Priroda i društvo”, Bosna i Hercegovina
124 Udruženje osoba sa invaliditetom i borbe protiv ovisnosti “Ruka Ruci”, Bosna i Hercegovina
125 Udruženje Prijedorčanki “Izvor”, Bosna i Hercegovina
126 Udruženje studenata biologije u Bosni i Hercegovini, Bosna i Hercegovina
127 Udruženje za istraživanje i društvene inovacije “Analiza, Dizajn, Transformacija” (ADT), Bosna i
Hercegovina
128 Udruženje za kulturu i umjetnost “Crvena”, Bosna i Hercegovina
129 Udruženje za podsticanje i istraživanje izvedbenih umjetnosti u BiH, Bosna i Hercegovina
130 Udruženje za promociju i ekološki marketing prirodnih vrednosti “Ekomar”, Srbija
131 Udruženje za zaštitu i unapređenje okoliša, prirorde i zdravlja – Ekotim, Bosna i Hercegovina
132 Udruženje za zaštitu okoline “Zeleni Neretva”, Bosna i Hercegovina
133 Udruženje za zaštitu prirode i biodiverziteta “Via naturae”, Bosna i Hercegovina
134 Udruženje žena “Priroda” Bratunac, Bosna i Hercegovina
135 Urgent Action Fund for Women’s Human Rights
136 Water Justice Alliance/Justicia Hídrica, Holandija
137 WWF – European Policy Office, Belgija
138 WWF Adria, Hrvatska
139 WWF, Belgija
140 Ženska mreža BiH, Bosna i Hercegovina
