Borba protiv izgradnje malih hidroelektrana (mHE), koja je rezultirala zabranom izgradnje ovih štetnih objekata u entitetu FBiH, pokazala je snagu i moć udruženih građana i građanki. Uz rijeke, prirodno, trebamo misliti i na šume, jedan od najvrjednijih i najdragocjenijih prirodnih resursa Bosne i Hercegovine.
Oko 63% površine naše države zauzimaju šume i šumska zemljišta pa paradoksalno zvuči podatak da na polovini države, u entitetu FBiH, već 16 godina ne postoji jedinstveni Zakon o šumama. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu/županiji nema ni kantonalnog temeljnog propisa za sektor šumarstva pa s punim pravom možemo reći da u ovoj administrativnoj jedinici vlada anarhija u šumarstvu. Ne postoji ni konsenzus po pitanju usvajanja okvirnog Zakona o šumama na državnom nivou, čije usvajanje je preporuka akademske i stručne zajednice.
U saradnji s udruženjima i neformalnim grupama građana, akademskom i stručnom zajednicom i dijelom institucija, Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT godinama djeluje u pravcu ukazivanja na goruće probleme koje onemogućavaju razvoj šumarskog sektora, predlažući rješenja koja bi dovela do ekološki prihvatljivog, ekonomski opravdanog i društveno korisnog načina gazdovanja javnim (državnim) i privatnim šumama, u skladu sa šumarskim principima. Trenutno je naš glavni zagovarački cilj konačno usvajanje sveobuhvatnog, usaglašenog, pravednog i modernog Zakona o šumama FBiH, na čijoj pripremi radi entitetsko Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
