Sedmica nauke na Uni se bliži kraju gdje više od 75 naučnika i naučnica iz preko deset država regije i Evrope već danima otkrivaju živi svijet sliva ove rijeke. Od pronalaska novih endemskih vrsta do nevjerovatne biološke raznolikosti u svim staništima ovog sliva, Sedmica nauke na Uni koja se od 1. do 7. juna održava u organizaciji Riverwatcha, u partnerstvu s Fondacijom Atelje za društvene promjene ACT i Centrom za životnu sredinu, na svjetski dan okoliša dodatno dobija simboličnu težinu. Pretvarajući cijeli sliv Une u jednu od najdinamičnijih terenskih naučnih laboratorija u Evropi i otvarajući prostor za pronalaske novih potencijalnih vrsta specifičnih isključivo za ovaj jedinstveni riječni sistem.
Ono što se iz dana u dan potvrđuje na terenu jeste da je Una mnogo više od rijeke. Ona je kompleksan i živ sistem koji povezuje planine, izvore, pritoke i ljude. Naučnici, naučnice, studenti i studentice, raspoređeni u timove za makrozoobentos, ribe, kopnene ekosisteme, insekte i ptice, kao i tim za istraživanje pećina, rade bez prestanka, od ranih jutarnjih sati pa sve do noći i pred zoru, bilježeći svaki trag života koji ovaj sliv nosi. A sve s ciljem zaštite Une od izvora do ušća sa svim njenim pritokama.
BahrudinBandic_Una
Uprkos kiši i nekada zahtjevnim uslovima, istraživanja nisu stala. Naprotiv, upravo u takvim okolnostima dolazi do najvažnijih nalaza. Posebnu pažnju izazvala su i otkrića na izvorišnim i gornjim dijelovima sliva. Zabilježeno je prisustvo posebne vrste riječnog raka koja će sada, zahvaljujući pronađenom primjerku, moći biti detaljno opisana. Paralelno s tim, naučnici su na području Lušci Palanke dokumentovali izuzetno važan nalaz koji se odnosi na posebno rijetku “Krajišku” čovječju ribicu.
Naučnik Dušan Jelić istakao je, koliko je za cijeli sliv Une važan ovaj pronalazak. “Na području Lušci Palanku, koja se nalazi na višoj razini iznad Sanice i područja rijeke Sane, zabilježili smo vrlo velik broj čovječjih ribica, a važno je da su sve bile mlade jedinke, što je zapravo dokaz vrlo uspješnog razmnožavanja. Sada imamo trajnu lokaciju i također nalazište ove čovječje ribice iz Krajine, koja još uvijek nije znanstveno opisana, ali se nadamo da će uskoro biti dovoljno dokaza za opisivanje te nove vrste. ”
BahrudinBandic_naučnik Dušan Jelić
On je istakao kako je za Unu i cijeli Una–Sana sistem znači da će ovo područje morati biti razmatran kao dio ekološke mreže Natura 2000, a kasnije se sve ove lokacije moraju redovno pratiti, tako da je ova populacija na dobrom putu da bude trajno zaštićena. Čovječja ribica je prioritetna vrsta prema mreži Natura 2000 i EU Direktivi o staništima.
Naučnica Emina Šunje sa Univerziteta u Sarajevu objasnila je zašto je ovaj pronalazak važan “ova populacija koja se nalazi u Krajini ustvari izgleda da pripada jednoj novoj vrsti čovječje ribice koja je karakteristična za faunu Bosne i Hercegovine. Genetička analiza je već pokazala da se radi o različitoj vrsti, ali kako bi se opisala vrsta pored genetičkih podataka potrebno da imamo i set podataka koji će dodatno potvrditi karakterizaciju. Kad bi se potvrdilo, za unski sliv bi to bilo nešto zaista fascinantno. Znači unski sliv bi predstavljao jedan jedini sliv koji je karakterističan za tu vrstu.”
Biodiverzitet Une i njenih pritoka iz dana u dan potvrđuje koliko je ovaj sistem jedinstven. Naučnici ističu da se, bez obzira da li istražuju pod zemljom ili iznad nje, uvijek otkriva nešto novo, neočekivano i vrijedno zaštite. U večernjim satima organizovana su i stručna predavanja lokalnih bosanskohercegovačkih naučnika o prijetnjama koje pogađaju Unu, uključujući zagađenje, nelegalnu gradnju na obalama i projekat odlaganja nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, uz zajedničku poruku da su koordinisano djelovanje i naučni pristup ključni za budućnost rijeke.
Na Sedmici nauke učestvuje i Kurt Pinter, riječni ekolog i ekolog riba s Univerziteta BOKU u Austriji, koji se bavi uticajem ljudskih aktivnosti na riječne ekosisteme, migracijama riba i očuvanjem ugroženih vrsta. On je naglasio:
“Pokušavam opisati rasprostranjenost vrsta ovdje i stanje rijeke Une. Razlog zašto to radim je taj što bih želio doprinijeti zaštiti ove rijeke, jer je njena zaštita izuzetno važna, posebno za ljude ovdje u BiH. Zato se nadam da ću moći barem malo doprinijeti budućim generacijama ljudi u BiH kako bi i oni mogli doživjeti ovu rijeku onakvom kakva je danas. Jer postoje brojne prijetnje, širom BiH, pa tako i ovdje, i bilo bi lijepo sačuvati rijeku ovakvom kakva je sada. Veoma je uzbudljivo biti ovdje jer osjećam snažnu povezanost između ljudi i rijeke.”
BahrudinBandic_ naučnik Kurt Pinter
Svaki uzorak i svako mapirano stanište doprinosi širem cilju razumijevanja kako funkcioniše cijeli sliv i zašto njegova povezanost mora ostati očuvana. Studenti i studentice iz Austrije, njih deset s Univerziteta u Innsbrucku, također su dio istraživačkog tima i aktivno učestvuju u terenskim aktivnostima. Njihovo iskustvo Une obilježeno je snažnim emocijama i divljenjem.
Studentica master studija ekologije Nora Luding istakla je, “ovdje smo da bismo dali doprinos očuvanju ovog vrijednog biodiverziteta, jer ljudi kao ni ostali svijet Une ne mogu živjeti bez nje zbog toga je treba sačuvati od prijetnji kojima je izložena. Zaštita njenog biodiverziteta je najvažnija. Nama bi bilo jako važno i značajno da svi mali otoci i sve druge ekološke niše na ovoj rijeci ostanu sačuvani i netaknuti.”
Ajdin Kamber_Nora Luding
Njena kolegica Madeleine Sobe naglasila je važnost dijeljenja priče o Uni sa svijetom, “posljednjih nekoliko dana proveli smo na ovoj prelijepoj rijeci, naša najveća motivacija dolaska ovdje je da pokažemo svijetu koliko raznolik i prelijep biodiverzitet ima sliv Une, i da se ovaj riječni sistem i sav živi svijet ovdje zaštite.”
Ajdin Kamber_Madeleine Sobe
Aktivistkinja Fondacije ACT Aida Kapetanović istakla je širi značaj ove naučne misije, “rijeka Una je važna ne samo za BiH već i za cijelu Evropu jer je ona primjer duboke veze između ljudi i rijeka, međutim, suočava se s mnogim prijetnjama, od nelegalne gradnje do projekta odlaganja nuklearnog otpada sa strane Hrvatske. Zato je zaista moramo suštinski zaštititi, cilj je da ovdje dobijemo naučne argumente koji će pomoći da se uspostavi ta suštinska zaštita, da se uspostavi prekogranični Nacionalni park Divlje rijeke Una.”
Aida Kapetanović, Fondacija ACT
Sedmica nauke na Uni u ovim danima potvrđuje ono što istraživači sve jasnije vide na terenu. Od mikroorganizama do velikih riječnih tokova, od pećina do ostrva, ovaj sistem je isprepleten životom koji zahtijeva pažnju, znanje i zaštitu. Naučnici i studenti, ujedinjeni u istraživanju, sve više govore istim jezikom, jezikom rijeke koja ih je, kako sami kažu, potpuno osvojila. Una pripada svima, ali je prvo naša i naša je najveća dužnost da je zaštitimo i čuvamo.
Una©JoshuaDLim_vodeci naucnk Sedmice nauke Gabriel Singer sa studentima
