Prof.dr. Muriz Spahić, predsjednik Udruženja geografa u Bosni i Hercegovini, u svom posljednjem istupu osvrnuo se na manjkavosti i anomalije koje prate procese ishodovanja okolinskih dozvola, s posebnim akcentom na slučaj izgradnje male hidroelektrane „Kaćuni“ u općini Busovača. Napominjemo da je ista sagrađena u neposrednoj blizini porodične kuće Salke Hodžića, kojem je život u značajnoj mjeri otežan.
Njegov osvrt, nazvan Svjedočenje o predmetu (rješenju) broj UP II 05/2-02-19-7-8/21 od 07.04.2021. vraćenom na ponovni postupak, prenosimo u cjelosti.
Ovo bi bio nastavak svjedočenja o negativnim efektima mhe po životnu sredinu i manjkavosti okolinskih dozvola, koje se zasnivaju na Tehničkom projektu i Studiji uticaja na okliš. Iskustvo me uči da Studija uticaja na okoliš je elaborat formalne prirode iako bi trebao suštinski elaborirati programska, dijanostička i prognostička predviđanja, koja odgovaraju na pitanje šta će biti ako bude tj. šta će se desiti nakon zahvata koja će eliminisati prirodna stanja samorazvića kada se prirodni riječni sistem uvede u cijevi.
Studija uticaja na okoliš mora odgovarati na pitanja šta se dobiva, a šta gubi izgradnjom mhe. Nažalost one ne riješavaju krucijalne probleme mogućnosti opstanka novonastalih tehnogenih sistema u prirodnoj sredini i uticaj mhe na nestanak riječnog sistema i prirodne pejzažne slike usljed izgradnje novog tehnogenog sistema derivacionog (cijevnog) tipa u koji se uvodi površinski tok na dužini potrebnog pada da bi se postigla potrebna snaga vode za pokretanje turbina. Koje su posljedice takvog tehničkog zahvata Studija uticaja na okoliš, nažalost, ne tretira.
Ovi problemi podrobno su istaknuti u Naučnom časopisu Acta geographica Bosniae et Herzegovina br. 13 pod naslovom „Riječni proticaj i ekološko prihvatljiv protok” u izdavaštvu Udruženja geografa u Bosni i Hercegovini, čiji sam ja autor (Prof.dr. Muriz Spahić), čiji separat prilažem uz ovo svjedočenje, kao sastavni dio moga današnjeg izlaganja. Istina on se može pročitati i iz elektronskog izdanja, koji je objavljen na web stranici Udruženja geografa u Bosni i Hercegovini na adresi www.geoubih.ba U radu su navedeni svi relevantni propusti sadržani u Studijama uticaja na okoliš, koje su pa gotovo identične i koje dozvoljavaju da tekuće vode iz korita rijeka se prevode u cijevi, a korita ostaju djelimično, a najčešće potpuno suha što se negativno održava na prirodni diverzitet sliva i doline koja se ovim projektima potpuno uništava i mijenja. Navedeni rad je sastavni dio današnjeg svjedočenja po Rješenju broj: UP II 05/2-02-19-7-8/21 od Sarajevo, 07.04.2021, kojim se poništava rješenje Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova KSB broj: 07-19-8483/20 od 10.02.2021. god.
Danas svjedočim o navedenim propustima Studije uticaja na okoliš, a koja se odnosi na:
Nedostatak programskih, dijagnostičkih i prognostičkih istraživanja na osnovu kojih bi se sačinila relevantna Procjena uticaja na okoliš za mhe „Kaćuni“ na rijeci Kozici. Nedostaci su uočljivi jer je trajno izgubljen ovaj prirodni vodotok na cijelom uzdužnom profilu. Prema podacima koji su dostupni javnosti Procjena uticaja na okoliš je manjkava jer ne posjeduje relevantne pokazatelje stvarnog prosječnog godišnjeg vodostaja i proticaja, kao niti srenje niske, srednje visoke, vrlo niske i vrlo visoke vodostaje i proticaje na bazi jedne dekade godina, bez kojih nije moguće izvesti hidrološke pretpostavke relevantne za ekološko prihvatljiv protok (biološki minimum). Studijom uticaja na okoliš nije predviđeno šta se treba uraditi u vezi postavljanja hidrološkog monitoringa kako bi se mogla predvijedjeti buduća stanja i koliko će se ona razlikovati od prognoza koje očito nedostaju u Studiji. Ostatak tvrdnji se nalazi u tekstu „Riječni proticaj i ekološko prihvatljiv protok” i čini sastavni dio moga svjedočenja.
Ugrožavanje privatnog posjeda bukom strojarskog postrojenja mhe „Kaćuni“ vlasnik kompanija SHPP
Prema detekciji audiovizuelnih snimaka izgrađena Strojara mhe „Kaćuni“ proiozvodi buku, koja smeta normalnom razgovoru u dvorištu ugroženog mještanina Salke Hodžića, čije se imanje nalazi sa druge strane obale pa je prisiljen da umjesto normalnog razgovora sagovornici moraju vikati. Buka se čuje i u kući za stanovanje pa vlasnik imanja nema ni noćnog mira kada je ukućanima najpotrebnija tokom noćnog odmora spavanjem. Ovaj momenat nije predviđen Procjenom uticaja na okoliš te je s pravom uključen u tužbeni zahtjev. I ovo je neoborim dokaz kako Elaborati o uticaju na okoliš su kozmetičke prirode „tek da ih ima“ ili „reda radi“ pa zbog toga isti ni na šta ne upozoravaju.
Izloženost jakoj buci kao što je ona koju proizvodi oprema za obradu drveta, lančane pile, strojevi na benzinski pogon, strojevi, pucanje i uporabu slušalica za slušanje glasne muzike i blizine zvučnika s pojačalima na koncertima može dovesti do uništavanja slušnih receptora uha. Premda se ljudi znatno razlikuju po osjetljivosti na glasnu buku, gotovo svako gubi nešto sluha ako je dovoljno dugo izložen glasnoj buci. Slušne organe oštećuje buka iznad 60 decibela. Ta vrsta gubitka sluha je trajna. Obično je popraćena šumom u ušima visoke frekvencije.
- Udružavanje individualnog i kolektivnog prava na ličnu privatnost mještana i video nadzor od strane vlasnika mhe kompanija SHPP je nedopustivo s obzirom na blizinu privatnog posjeda Salke Hodžića.
Svako ko planira instalirati video nadzor, u cilju snimanja i pohranjivanja snimaka praćenog mjesta gdje se kreću fizička lica, mora odrediti svrhu i sredstva za obradu podataka u skladu sa Zakonom, koji tretira neovlašteno praćenje i nadzor. Ovdje se ograđujem jer nemam podataka da je vlasnik dobio pravo na upotrebu video-kamere. Pri tome, mora se uzeti u obzir da li je postavljanje video nadzora zaista neophodan i da li bi za postizanje predmetnog cilja bilo dovoljno neko drugo rješenje na koji način ova problematika ima konsekvence i sa gledišta primjene pravnih propisa o zaštiti ličnih podataka vlasnika imanja sa druge strane rijeke. U svakom slučaju stvaraju se nelagode bilo kojih radnji u okućnici imanja Salke Hodžića.
Vizuelenu promjenu prirodnog pejzaža u tehnogeni bez odobrenja vlasnika imanja sa druge strane rijeke;
Vizuelizacioja prirodnog pejzaža je zapravo izabrani prirodni ambijent prvog mještanina koji se nastanjuje na određeni prostor. Svaki naredni mještanin bi bio dužan da u demokratkom razgovoru dođe do odgovora da li će novi objekat štetiti i u kojoj mjeri prvo domicilnom mještaninu. Nakon ovih dogovora preduzimaju se određene radnje i mjere kako bi se ispunili obostrani u dogovoreni vjeti. Prema informacijama koje imam ovakvi pregovori su izostavljeni, što smatram nedopustivim propustima vlasnika mhe.
Odsustvo transparentne javna rasprava među mještanima, a posebno vlasnikom imanja sa druge strane obale gdje je izgrađena strojara.
- Prema uzusima zasnovanim na Zakonu provedba gradnje bilo kakvih objekata, u ovom slučaju mhe, u prirodnom pejzažu mora se provesti veoma obimna i transparentna javna rasprava sa, mjesnim stanovništvom u kome je planiorana prirodna izmjena i uzurpacija prirodnih bogastava koji imaju odliku društvenog vlasništva. Iz dosadašnjeg iskustva osnovne primjedbe lokalnog stanovništva je naglasak na odsustvu ili netransparentnom provođenju javnih rasprava o planiranim uzurpacijama. Prema svjedočenju vlasnika imanja Salke Hodžića koji je audiovizuelno prenešen putem elektronskih medija njega niko nije konsultovao da li mu smeta buduće postrojenje Strojare mhe kompanije SHPP
Demokratsko pravo svakog pojedinca proizvedeno je iz ličnog suvereniteta na uživanje u odabranom prirodnom ambijentu, kojeg bez dogovora nema niko pravo uzurpirati. Ovaj slučaj spada u domen ugrožavanje ličnih sloboda Zbog toga, a na osnovu iznesenih stavova predlažem da zastupnik mještanina zatraži:
- Neodoložno zaustavljanje rada mhe kompanija SHPP, do okončana ovoga procesa;
- S obzirom da su učinjeni brojni propusti pri projektovanju i eksploataciji riječnog sistema Kozice, a prije svega što je korito ostalo bez vode da se na mjestu baraža sva riječna voda preusmjeri u riječno korito.
- Izrada novog Elaborata o procjeni uticaja na okoliš kojim će biti eliminisani svi navedeni nedostaci, a posebno hidrološki koji definišu gudogodišnje, najmanje dekadne vodostaje i protoke vode sa uspostavljenog hidrološkog monitoringa, da bi se mogao predvidjeti ekološko prihvatljiv protok vode u koritu rijeke Kozice iz kojeg se jedan dio voda može izmjestiti u cijevi.
Udruženje geografa u Bosni i Hercegovini
Prof.dr.Muriz Spahić
